U privremenom bogoslužnom prostoru drvarske župe koncelebriranim misnim slavljem obilježen je u utorak, 27.7.2010. biskupijski Dan molitvenog sjećanja na žrtve proteklih ratova odnosno 69. godišnjica mučeničke smrti drvarskog župnika Maksimilijana Waldemara Nestora i njegovih župljana hodočasnika, koji su se vlakom vraćali iz svetišta sv. Ane kod Knina. Misno slavlje zajedno s domaćim župnikom don Ivom Martinovićem i još 14 svećenika iz Banjolučke i drugih biskupija BiH i RH predvodio je banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica. Misi je prethodila pobožnost Križnog puta, a nakon mise upriličen je prikladni kulturno-glazbeni program na kojem su sudjelovali umjetnici iz Knina te još nekih dalmatinskih gradova. Bilo je nazočno više stotina vjernika iz domaće ali i iz više drugih župa iz bliže i daljnje okoline, a stigli u i neki iz Kanade i iz Australije. Na programu su bili nazočni i politički predstavnici iz Federacije BiH i Hercegbosanske županije.
U prigodnoj propovijedi biskup Komarica je protumačio razloge koji su ga potaknuli da prije nekoliko godina ustanovi biskupijski Dan molitvenog sjećanja na žrtve proteklih ratova i protucrkvenog i protuvjerskog sistema. Posebno je naglasio nužnost pročišćavanja pamćenja koje „treba voditi k objektivnoj spoznaji onoga što se dogodilo, uklanjajući sva kriva tumačenja, a time i zaustavljajući fatalne krive posljedice takvih tumačenja.“. Pojasnio je da nas „ovaj Dan zadužuje, da osim molitve za sve žrtve rata i nasilja, uporno tragamo za pravim odgovorima na više konkretnih pitanja: Tko je sve u prošlosti trpio zbog vjere? Tko je odgovoran za tu patnju? Tko su počinitelji nasilja i zlodjela? Tko im je naređivao, a tko pomagao u njihovim zlodjelima? Tko je sprječavao da se ta nasilja i zlodjela prikriju, a tko ih je veličao kao ispravna djela koja su tobože bila 'potrebna' za dobro naših naroda i tadašnjeg ili sadašnjeg društva?“
Naveo je cijeli niz gradova i mjesta u svojoj biskupiji gdje su učinjeni teški, sudbonosni zločini protiv katolika, a za koje nitko nije odgovarao. Ustvrdio je da osim skandala „ubijanja i uništavanja ima skandal i nemara, tj. skandal ponašanja pojedinaca, pa i cijelih skupina, partija, stranka, koje nisu pokazale, a niti danas pokazuju, imalo poštovanja spram dostojanstva i bogolikosti svakog ljudskog života“. – Nadodao je da „sadašnji trenutak naše crkvene, pa i društvene povijesti traži od nas da konačno odlučno pristupimo ustanovljavanju istine, zauzimanju za pravdu i neupitnom, prijeko potrebnom nastavljanju pružanja i traženja oproštenja i izgradnji pomirenja i pravedna mira“.
Nakon misnog slavlja biskup je predmolio molitve za sve pokojne pred križem pored bogoslužnog prostora, a predstavnici političkih stranaka i institucija su zapalili svijeće i položili vijence.
Na ovaj dan, koji se tijekom trajanja bivše Jugoslavije slavio kao Dan ustanka u BiH i Hrvatskoj, osim župnika i župljana Drvara, mučenički su stradali i župnik u Bos. Grahovu Juraj Gospodnetić i veliki broj njegovih župljana, a desetak dana kasnije i župnik Krnjeuše vlč. Krešimir Barišić i njegovi župljani.
Banjolučka biskupija je od svih biskupija u hrvatskom narodu najviše nastradala i u II. Svjetskom ratu i u Domovinskome ratu. Tužna je činjenica da nitko nije zbog toga pozvan na odgovornost.
Župljani župe Drvar zajedno sa svojim župnikom i biskupom godinama traže od lokalne vlasti da im dozvole ponovno izgraditi župnu crkvu, koja im je srušena davne 1949. godine. Ne gube nadu da će država BiH sa svojim zakonima konačno zaživjeti i u ovom gradiću, što bi ga svrstalo u red „normalnih“ gradova ove države.



(kta)