Većina biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini otvorenih za opće izbore provedene tijekom dana zatvorena je u 19 sati. Tek na nekoliko njih glasovanje je produženo iz tehničkih razloga kako bi se biračima koji su stajali u redovima dala prilika da i oni ispune svoje glasačke listiće.
Očekuje se da će odaziv na izbore biti veći nego 2008. i 2006. kada je bio oko 55%.
Nema izlaznih anketa, no SAD je pomogao BiH svojim elektronskim sustavom prebrojavanja glasova, pa se prvi rezultati, naravno, neslužbeni, očekuju vrlo skoro, već oko 21 sat. Oni najzanimljiviji Hrvatima, privremeni rezultati za Predsjedništvo BiH, očekuju se u 22.45. Nakon ponoći trebali bi biti poznati rezultati glasovanja za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Pravo glasa na ovogodišnjim izborima u BiH imalo je nešto više od 3,1 milijun birača. Oni su odlučivali o novom sastavu tročlanog predsjedništva BiH, sazivu Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH te Narodne skupštine Republike Srpske. Izravno su se birali i predsjednik te dva potpredsjednika Republike Srpske kao i zastupnici u skupštinama deset županija unutar Federacije BiH. Za različite pozicije u vlasti natjecalo se više od 8000 kandidata iz 39 političkih stranaka i 11 koalicija te 13 neovisnih kandidata.
Tijek izbora nadziralo je 779 promatrača iz različitih nevladinih udruga te još 485 promatrača iz međunarodnih organizacija.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) nakon 19 sati je potvrđeno kako su izbori protekli bez posebnih poteškoća i uz zadovoljavajući odaziv birača. Mislim da možemo biti zadovoljni. Broj prigovora koje smo primili nije veliki, kazala je u Sarajevu predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić.
U većinskim hrvatskim općinama u BiH izlaznost birača do podneva je bila najviša u odnosu na cijelu BiH te viša nego na prijašnjim izborima. Odziv birača do podneva se od Posavine, Središnje Bosne i Hercegovine kreće u rasponu između 14 i 30 posto.
Najviše birača glasovalo je u Tomislavgradu, 30,85 posto, a najmanje u Čitluku 14,78 posto. U Mostaru je od 93.000 upisanih birača do podneva glasovalo 20,74 posto. Na biračkim mjestima su veći redovi, a za glasovanje se čeka i duže od 40 minuta.
Najveći uspjeh na ovogodišnjim izborima očekuju u Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP), nominalno multietničkoj stranci koja svoju popularnost ipak temelji uglavnom na bošnjačkim glasovima. U SDP-u su uvjereni da će njihov član Željko Komšić ponovno dobiti mandat hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Njegovi glavni protukandidati Borjana Krišto iz HDZ-a BiH i Martin Raguž iz HDZ-a 1990 uvjereni su da će svatko od njih pobijediti i, za razliku od Komšića, biti legitimni predstavnik interesa Hrvata u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, a njihove stranke u državnom i federalnom parlamentu.
Najveća nepoznanica - SBB
Najveća je novost i nepoznanica ovogodišnjih izbora u BiH Savez za bolju budućnost (SBB), stranka koju je tek ove godine utemeljio medijski tajkun i vlasnik novinske kuće "Avaz" Fahrudin Radončić. U tjednima furiozne kampanje uz snažnu potporu koju je dobio od svoje medijske mašinerije porasla su i Radončićeva očekivanja da bi mogao osvojiti poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH za koju se ponovno natječe Haris Silajdžić, ali i kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, sin preminulog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića.
Među strankama iz Republike Srpske stanje je uglavnom potpuno predvidivo i gotovo sve analize pokazuju da će Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika uvjerljivo pobijediti, posebice nakon što joj je u završnici izborne kampanje otvorenu potporu dao i predsjednik Srbije Boris Tadić.








Objavio: www.poskok.info