Najnoviji prijepor između Crkve i vlasti u Hrvatskoj nastao je zbog odluke Sabora da će isti samo još ove godine, nakon jedanaest godina, s pola milijuna kuna (66.000 eura) sufinancirati komemoraciju na Bleiburškom polju. Formalna, ali važna sadržajna odluka uzrokovala je puno loše volje. Osobito među tzv. desnom političkom orjentacijom.

Kao objašnjenje treba zapisati da je Bleiburg postao metafora i simbol svih problema vezanih za hrvatske (i druge) žrtve, ubijene na Bleiburškom polju i u blizini. Povijest pak, kako navode izvori, konačnih ocjena nema, navodi da je tada ubijeno, navodno, približno 50.000 ljudi. U hrvatskoj iseljeničkoj literaturi sve je zajedno označeno kao Križni put.

"Previše pozornosti"

O toj temi povjesničari još nisu donijeli konačnu ocjenu, ali je hrvatski predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao da je „toj temi posvećeno previše pozornosti". Neslužbeno se u Zagrebu može doznati da bi 15. svibnja, dosadašnji datum posjeta Bleiburgu, Vlada RH mogla proglasila Danom spomena na sve žrtve događaja u Bleiburgu.

Crkva je – očekivano – burno reagirala na odluku Vlade glede nesufinanciranja komemoracije. Biskup iz Siska Vlado Košić izustio je dosta neugodnih riječi na račun Sabora i u objašnjenju kazao da je „Slovenija groblje Hrvata. U Sloveniji je bilo ubijeno na stotine tisuće Hrvata". Biskup Košić je dodao da su mu „celjski crkveni izvori rekli da je u Celju otkrivena još veća masovna grobnica, nego što je ona u Hudoj Jami". Ni Vlada, ni vladajući SDP nisu još reagirali na izjave hrvatskog biskupa Košića, navodi Večernji list. Ali su u obliku komentara dodali da je vjerojatno riječ o novom sporu između države i Crkve.

Svojevrstan „obračun s prošlošću" nisu mogli ni jučer izbjeći hrvatski predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Boris Šprem u svojim govorima na spomen svečanosti prigodom 67. obljetnice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac. Svi su se složili, kako je osobito istaknuo predsjednik Josipović, da „u udžbenicima nije navedena cjelokupna istina o Drugom svjetskom ratu". Predsjednik Vlade je dodao da „središnja svrha susreta, kakav je taj u Jasenovcu, ni izdaleka nije politička govorancija, nego je svrha da se uvjeri mlada generacija, što se tada uistinu događalo".

Jasenovac je bio najveći koncentracijski logor u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). Od 1073 zatočenika koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, njih 600 se odlučilo za bijeg, a preživjelo je samo 100. Preostala 473 zatočenika koji nisu sudjelovali u akciji ubijeni su.

Svojevrstan „obračun s prošlošću" u Hrvatskoj još nije završen. U Zagrebu će uskoro, kako najavljuju, početi s iskopavanjem četiri grobnice sa žrtvama komunističkog režima. Lokaciju grobnica u Uredu za komunističke zločine ne žele otkriti. Isto tako još nije poznato koliko žrtava se nalazi u spomenutim grobnicama. Ali nema nikakve sumnje da će to najavljeno iskopavanje zasigurno „začiniti" rasprave vezane za hrvatsku povijest, s kojom se vlast želi što brže i odlučnije obračunati.

Susret Janše i Milanovića?

Hrvatski predsjednik Vlade Zoran Milanović ove godine zasigurno neće odati počast žrtvama u austrijskom Bleiburgu. U Delu smo neslužbeno saznali da će isti sredinom svibnja doći u Tezno kod Maribora, na mjesto, kako navode hrvatski mediji, „najveće masovne grobnice u Europi". Diplomatski izvori uvjereni su da je to također vrlo „ozbiljna prigoda" za prvi susret upoznavanja između dvoje predsjednika Vlada. Susret su već najavili ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec i ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.

Dejan Vodovnik
Delo

Objavio: www.hkv.hr