Thu08212014

Last update05:59:28 PM GMT

Domovinski Rat

Tužna godišnjica zločina ABiH u Križančevu Selu

Bošnjačka strana uporno istče i ponavlja kako je to bila čista vojnička pobjeda

Kada će, i hoće li uopće, krivci odgovarati za zločine počinjene nad Hrvatima Lašvanske doline 1993. i u prva dva mjeseca 1994.? Ovo pitanje postavlja se već godinama, a posebno se naglašava u vrijeme tužnih godišnjica brojnih zločina koje su, na tom području i u navedenom vremenu, počinili pripadnici Armije BiH.

Zaposjednuto selo

Takvo pitanje ponovno je “oživljeno“ proteklih dana kada su obavljane pripreme za današnje obilježavanje 20. godišnjice tragedije i strašnog zločina počinjenog nad pripadnicima Viteške brigade HVO-a i hrvatskim civilima u Križančevu Selu, nadomak Viteza.

Naime, tog 22. prosinca 1993., u akciji “Krvavi badnjak“, elitne postrojbe ABiH iz Zenice, Tuzle i Sarajeva, u maglovito praskozorje probile su liniju obrane 1. bojne Viteške brigade HVO-a i zaposjele Križančevo Selo, te tako ozbiljno zaprijetili obrani Viteza i Lašvanske doline. Jer, postrojbe ABiH upadom u Križančevo Selo došle su nadomak prometnice Vitez – Busovača, prijetilo je njezino presijecanje, a time i veza Lašvanskom dolinom, a središte Viteza od zaposjednutog Križančeva Sela bilo je udaljeno oko 1000 metara.

Stravičan zločin

Bošnjačka strana uporno istče i ponavlja kako je to bila čista vojnička pobjeda, što je, svojedobno potvrdio nedovoljno informirani posebni izaslanik UN-a Tadeusz Mazowietzky. Međutim, to jednostavno nije tako i mora se reći da se nakon te “vojničke pobjede“, nakon upada u selo i nekoliko sati kasnije, dogodio pravi pokolj nad zarobljenim vojnicima i hrvatskim civilima. To baca sasvim drugačiju sliku od one koju želi prikazati bošnjačka strana, a čemu je nasjeo i visoki dužnosnik UN-a, nedavno preminuli Mazowietzky. Naime, nakon proboja linije obrane Viteške brigade HVO-a, pripadnici ABiH upali su u selo, opljačkali ga, a kuće i gospodarske objekte zapalili. U borbama proboja linije obrane koju su branili domobrani, uglavnom mještani Križančeva Sela, pripadnici 1. bojne Viteške brigade, ubijena su 34 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca. Trideset vojnika je zarobljeno i odvedeno u selo Poćulicu, a kasnije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag. A 39 dana nakon zarobljavanja, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i Međunarodnog crvenog križa, bošnjačka je strana predala tijela zarobljenih 22. 12 u Križančevu Selu.

Objavio: www.poskok.info

Jablanica:Kroz kakve su sve torture prošli zatočeni Hrvati u logoru u Muzeju revolucije?

2011_03_02_muzej_jablanicaJablaničke civilne i vojne vlasti muzej su pretvorili u logor za Hrvate zarobljene u stanovima, automobilima, autobusima i na ulici u Jablanici 15. travnja 1993. godine. Hrvati iz Jablanice koji tada nisu zatvoreni u muzej izvrgnuti su velikoj i raznovrsnoj torturi.
Svima su isključeni telefoni, pretreseni i opljačkani stanovi i pokretna imovina, dok su u njihove stanove useljeni Muslimani prognani od Srba iz istočne Hercegovine.
Hrvatske obitelji ostale u Jablanici primorane su bile u svoje stanove primiti na smještaj, po nalogu Ratnog predsjedništva Jablanice, po jednu ili više prognanih muslimanskih obitelji. Bio je ovo jedinstven primjer zlostavljanja nedužnih i nemoćnih stanovnika u ovom slučaju Hrvata u BiH a što je nastavljeno i poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Više...

Novo Selo Glinsko (ubijeni i nestali 1991.)

Ubijeni i nestali u Domovinskom ratu 1991. godine:

1. Ivan Josipa Bradarić rođen 1914. godine,
2. Mato Štefe Šimanović  rođen 1938. godine,
3. Katica Šimanović dj. Kudlek rođena 1942. godine,
4. Marta Šimanović dj. Silaj rođena 1918. godine,
5. Ivan Mije Horvatić rođen 1933. godine,
6. Kata Horvatić dj. Čadilović rođena 1933. godine,
7. Kata Bradarić dj. Vrbanac rođena 1911. godine,
8. Stjepan Ivana Horvatić rođen 1919. godine,
9. Josip Stjepana Škrinjarić rođen 1925. godine,

Više...

Majski bazen - ubijeni i nestali civili (1991.-1995.)

Ubijeni i nestali 1991. - 1995.  godine:

1. Đuro Brdarić,
2. Štefanija Brdarić,
3. Ilija Petrović,
4. Mato Mlađenović,
5. Pero Liković,
6. Milan Liković,
7. Petar Pavić,
8.Ana Pavić,
9. Vlado Paropatić,
10. Tomislav Paropatić,
11. Nikola Fabac,
12. Kata Kvakić,
13. Dušan Metikoš,

Više...

Likvidirani civili u Kostrićima (studeni 1991.)

2011_01_15_selo_kostriciUbijeni i nestali mještani sela Kostrići u studenom 1991. godine:

1. Bašić Mije Petar rođen 1898. godine,
2. Bašić Franje Marija rođena 1907. godine,
3. Bašić Vilka Petar rođen 1940. godine,
4. Bašić Franje Jelka rođena 1938. godine,
5. Bunjevac Mate Kata rođena 1905. godine,
6. Jurić Josipa Milka rođena 1929. godine,
7. Jurić Antuna Zlatko rođen 1956. godine,
8. Jurić Jure Vera rođena 1959. godine,

Više...

Baćin 21.X.1991.

1991_10_21_bacin-105Masovna grobnica u selu Baćin nalazi se na lokaciji zvanoj Skelišće  na području između ceste Baćin - Hrvatska Dubica (na kraju sela Baćin) i rijeke Une. Hrvatski civili zakopani u masovnu grobnicu ubijeni su 21.10.1991 godine, na okupiranom podrućju današnje općine Hrvatska Dubica. U ožujku 1997. godine izvršena je eshumacija 56 osoba , a u travnju 1997 .godine sahranjeno je 36 identificiranih osoba iz ove masovne grobnice ( 5 osoba sahranjeno je u Cerovljanima i 31 osba sarhanjena u Hrvatskoj Dubici) dok je 20 neidentificiranih osoba sahranjeno u Hrvatskoj Dubici. Po dosad dostupnim podacima u ovoj masovnoj grobnici nisu nađene osobe nestale iz sela Baćin već samo osobe iz Hrvatske Dubice i Cerovljana dok se nestali iz Baćina i danas traže.

 

Više...

Četnici ubili sve u banijskom selu, a još nitko nije odgovarao

Prije 19 godina, 15. studenoga 1991. godine, u akciji srpskih terorističkih postrojbi selo Kostrići u blizini Hrvatske Kostajnice, zbrisano je s lica zemlje. Toga dana pobijeni su svi stanovnici toga sela, njih 16, među kojima je bilo i dvoje male djece, Dario i Tomislav Jurić, stari četiri i dvije godine.
Ubijeni su na krevetu, zajedno sa svojom majkom Verom. Otac Zlatko u trenutku četničkog napada nije bio u selu. Ubijen je kasnije, kada je okupatoskim vlastima došao

Više...

Optužnice za dva najveća zločina na Banovini 1991.

2010_11_07_zlocin_banovinaŽupanijsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je optužnice pred Županijskim sudom za dva najveća ratna zločina počinjena na području Banovine tijekom Domovinskog rata - masakre u Baćinu kod H. Dubice u listopadu 1991. i Joševici kod Gline u prosincu 1991. godine.
Nalogodavci i izvršitelji
Branka Dmitrovića - ratnog predsjednika općine Hrvatska Kostajnica, Slobodana Borojevića - komandanta 3. odreda teritorijalne obrane H. Kostajnica, Milinka Janjetovića - zapovjednika 3. čete toga odreda, i Bracu Vraneševića - komandira stanice Milicije u Kostajnici, tereti se da su isplanirali i sastavili popis preostalog hrvatskog stanovništva u Cerovljanima i Hrvatskoj Dubici i zapovjedili njihovo ubijanje, dok je petero drugih okrivljnika, među kojima je i ove godine uhićeni Marin Krivošić, temeljem njihove zapovijedi privelo i zatočilo najmanje 64 civilne osobe hrvatske nacionalnosti starosti od 40 do 91 godine. Od njih je, intervencijom rodbine i prijatelja, desetak ljudi pušteno, a njih 56 je iz vatrogasnih domova u H. Dubici i Cerovljanima prevezeno u Baćin, gdje su ih pripadnici 'Milicije', pod zapovjedništvom sada pokojnog Steve Borojevića, ubili automatskim oružjem. Županijsko je odvjetništvo potkraj 2006. otpočelo istragu protiv 15 osoba, a optužnica je podignuta protiv njih devet, uključujući i Milinka Janjetovića, koji je nakon Oluje bio uhićen pa 1997. godine pušten na slobodu. – Vidimo da je riječ o onom dijelu zločinaca koji su ljude pohapsili i zatvorili, te njihovim nalogodavcima, a dio je zarobljenike i pljačkao tih dana dok su oni bili zatvoreni u vatrogasnim domovima. No, još uvijek nema optužnice protiv neposrednih izvršitelja likvidacije u Baćinu, a riječ je o specijalnoj jedinici Kaline - Komogovina – kazuje Ivica Panđa Orkan, pukovnik u mirovini. Od svih optuženih, samo je jedan u pritvoru, spomenuti Marin Krivošić, kojeg je lani Hrvatskoj izručila Crna Gora. Za ostalima je raspisana tjeralica još od 2006. godine.
Jedna je preživjela
Nekoliko dana ranije Odvjetništvo je podnijelo pred Županijskim sudom u Sisku optužnicu i protiv šestorice državljana Srbije, koje tereti da su 16. prosinca 1991. godine kao pripadnici Izviđačko-diverzantske grupe, s još dvije, sada pokojne osobe, prilikom ulazaka u kuće u Joševici kod Gline ubili hicima u glavu i vitalne dijelove tijela 21 mještanina, dok je pokolj jedino preživjela tada 70-godišnja žena, kojoj je pomoć naknadno pružena u glinskoj bolnici. Među ubijenima bili su i mladi od 15, 19 i 20 godina.
Niti jedan od optuženih za taj masakr nije dostupan državnim tijelima RH, pa su i za njima raspisane tjeralice još u vrijeme istrage, 2006. godine.









Objavio: www.vecernji.hr

Kod Vukovara otkrivene kosti nisu od žrtava Domovinskog rata

2010_11_01_vukovar_studeniNAJNOVIJE
Ljudske kosti pronađene u ponedjeljak ujutro u polju nedaleko od ceste Ovčara-Grabovo kod Vukovara ipak nisu, kako se isprva sumnjalo, iz vremena Domovinskog rata.

Potvrdio je to nalaz ekspertize koja je istog dana provedena na Odjelu patologije osječke Kliničke bolnice Osijek.

-Pregledom nađenih fragmenata kostiju, patolog KB Osijek dr. Mladen Marcikić utvrdio je da se ne radi o posmrtnim ostacima iz Domovinskog rata, nego da su kosti stare više desetljeća - priopćeno je oko 17,30 sati iz Policijske uprave vukovarske-srijemske.

U policiji u to vrijeme nisu imali precizniji podatak koliko su stare pronađene ljudski kosti, osim da je riječ o „više desetljeća“ što uključuje i da potječu iz vremena prije '90.-tih godina.


Razvoj tijekom dana:
Više ljudskih kostiju otkriveno je 500-tinjak metara od mjesta masovne grobnice iz 1991. godine na Ovčari kod Vukovara, a pretpostavlja se da je riječ o žrtvama iz Domovinskog rata.
Na fragmente ljudskih kostiju - među kojima su i dijelovi lubanja i bedrenih kosti - naišli su radnici vukovarskog VUPIK-a koji su u ponedjeljak, u polju nedaleko ceste Ovčara-Grabovo, kopali iskop za polaganje sustava za navodnjavanje. Bager je iskopao rov u dužini od 25 metara, kada je radnik koji je upravljao strojem oko 8,30 sati, na dubini od 50-tak centimetara zamijetio ljudske kosti.
- Svi radovi su odmah obustavljeni, obaviještena je Uprava za zatočene i nestale, i slijedi najhitnija ekspertiza pronađenih kostiju kako bi se utvrdila njihova starost - izjavio je Milan Kojić, istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru.
Kojić je novinarima potvrdio pretpostavku prema kojoj bi se moglo raditi o žrtvama Domovinskog rata, no rezultati analize s patologije osječke Kliničke bolnice očekuju se za dan ili dva. Iako se pojavila neslužbena informacija o nađenim posmrtnim ostacima tri žrtve, službeno to nitko nije potvrdio.
Sudac Kojić rekao je da se o broju žrtava ne može govoriti, jer riječ je o fragmentima „zahvaćenim“ bagerom iz rova koji je kopan do 1,20 metara u dubinu i 50 centimetara u širinu.
Sigurno je međutim, da lokacija krije još ljudskih kostiju, no s daljnjim istraživanjima pričekat će se dok se ne utvrdi starost izuzetih fragmenata kostiju. Nakon očevida, lokaciju moguće grobnice u blizini Ovčare - ograđene policijskim trakama - osigurava policija.
- Ukoliko se pokaže da se radi o posmrtnim ostacima iz Domovinskog rata, žurno ćemo izaći na teren i početi s istraživanjem, odnosno ekshumacijom žrtava - izjavio je novinarima pukovnik Ivan Grujić, čelni čovjek Uprave za zatočene i nestale pri MOBMS-u, nakon što je dobio informacije iz Vukovara.
Grujić je podsjetio kako su mnoga probna iskapanja - ali bez rezultata - dosad već obavljana na području u poljoprivrednog dobra Ovčara jer su postojale informacije da je „moguće da se tamo nalaze posmrtni ostaci“.
Iz masovne grobnice na Ovčari, u blizini koje su sada pronađeni fragmenti ljudskih kostiju, ekshumirani su 1996. godine posmrtni ostaci 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane Vukovara.
Ubijeni su na tome mjestu 20. studenog 1991. godine i zakopani u unaprijed iskopanu jamu. Prema podacima bolnice, nakon pada grada iz bolnice je odvedeno oko 260 ranjenika. Sudbina njih 60-tak još uvijek je nerazjašnjena.
-Te osobe tražimo već 19 godina, no bojimo se novih lažnih nada i ponovnih razočaranja obitelji koje još traže svoje članove. Oprezni smo, sve je upitno dok se ne utvrdi starost pronađenih ljudskih kostiju - zaključio je Ivan Pšenica, predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.



Objavio: www.slobodnadalmacija.hr

Početak ekshumacije na novom lokalitetu masovne grobnice u Goricama

2010_10_26_gorice_stratisteObustava prometa na dijelu regionalne ceste Brčko – Šamac koja se vršila zbog deminiranja terena uz korito rijeke Tinje u Goricama završena je u ponedjeljak 18.10.2010.godine.
Deminiranje terena vršili su timovi za deminiranje Federalne uprave civilne zaštite nalogom Suda BiH a zbog osnovane sumnje da se na navedenom lokalitetu

Više...

Egzekutori 56 civila i njihovi nalogodavci i dalje su nekažnjeni

2010_10_20_kosti_plod_bratstva_jedinstvaSutra je 19. godišnjica od masakra u Baćinu. Naime, 21. listopada 1991. godine u tome je selu ubijeno 56 stanovnika Hrvatske Dubice i Cerovljana, a njihova tijela ekshumirana su u ožujku 1997. godine iz masovne grobnice na lokaciji zvanoj Skelišće, području između ceste Baćin – Hrvatska Dubica i rijeke Une.
Prvo su ih opljačkali
Do dandanas, 20 žrtva iz te masovne grobnice, najveće u Hrvatskoj nakon one na Ovčari, nije identificirano. Ne postoji još uvijek na domaćim sudovima niti jedna pravomoćna presuda za taj strašan zločin. Jedino je Milan Martić u Haagu osuđen na 35 godina zatvora i za ovaj masakr. Sudbina 56-ero civila zapečaćena je na sastanku u zgradi Poljoprivredne zadruge u Hrvatskoj Dubici, kada je dva dana ranije, 19. listopada, donesena politička odluka da se preostalo hrvatsko stanovništvo na području Hrvatske Dubice popiše i evidentira, a nakon toga prikupi u domove u Cerovljanima i Hrvatskoj Dubici. Odluka je provedena odmah sutradan ujutro, te su svi Hrvati iz Dubice i Cerovljana odvedeni iz svojih kuća i zatvoreni u navedene domove.
– Tamo su ih pljačkali i maltretirali, no zbog pojedinih rodbinskih i prijateljskih veza sedmero je ljudi pušteno. Ostali su 21. listopada ukrcani u autobus, a ljudima je rečeno da idu u pravcu Gline na razmjenu. Autobus su u Baćinu dočekali pripadnici jedinice za specijalne namjene "Kaline – Komogovina", koja je bila u sastavu SUP-a, tzv. RSK. Ljude su izveli iz autobusa i strijeljali. Tijela su ostala nepokopana 14 dana, a tek na intervenciju ljudi iz Bosanske Dubice kojima je smrad raspadnutih leševa počeo smetati, bagerom komunalnog poduzeća iskopane su rupe i tijela su zakopana – govori pukovnik Ivica Pandža – Orkan, koji je ljutit na Odvjetništvo jer do sada nema niti jedne pravomoćne presude za taj zločin.
Bilo je uhićenih, ali...
Proteklih godina privedeno je nekoliko osumnjičenika u vezi s ovim zločinom, no svi su ubrzo bili pušteni. Riječ je bila većinom o ljudima koji su bili uključeni u hapšenja i čuvanja zarobljenika u domovima u Cerovljanima i H. Dubici prije nego što su žrtve bile ubijene. No, od samih egzekutora i donosioca odluke od 19. listopada 1991. godine nitko još uvijek nije uhićen, mada neki žive u Bosanskoj Dubici.









Objavio: www.vecernji.hr

Na groblju pronašli tijela deset nestalih Hrvata?

2010_10_13_ruma_pobijeni_hrvatiPredsjednik srpske Komisije za nestala lica Veljko Odalović rekao je u srijedu da se po zahtjevu hrvatske strane na groblju u Rumi vrši ekshumacija posmrtnih ostataka, za koje se pretpostavlja da se nalaze na spisku nestalih osoba iz Hrvatske.
"Na groblju u Rumi ekshumirano je 10 posmrtnih ostataka na tri lokacije za koje postoji osnovana sumnja da se tu mogu naći tijela osoba iz Hrvatske, a DNK analiza će utvrditi mogu li biti dovedena u vezu s osobama koje se u Hrvatskoj vode kao nestale", rekao je Odalović agenciji Beta.
Odalović je kazao da se na istom groblju u Rumi nalazi još jedna grobnica za koju se pretpostavlja da se u njoj nalaze dva tijela osoba koje su na listi nestalih Hrvatske, i čija će ekshumacija biti obavljena u srijedu.






Objavio: www.danas.net.hr

U šumi Đergaj pirotehničari pronašli ljudske kosti

2010_09_27_mine_skrivaju_kostiVUKOVAR - Pirotehničari angažirani na razminiranju vukovarske šume Đergaj pronašli su jučer posmrtne ostatke za koje se pretpostavlja da mogu pripadati žrtvama iz Domovinskog rata. Službenu potvrdu te informacije nije se moglo dobiti ni u policiji ni na Odjelu patologije vukovarske bolnice, odakle je odgovoreno da "ovog tjedna nisu dobili nikakve posmrtne ostatke na analizu". Pročelnik Vladine Uprave za zatočene i nestale Ivan Grujić također nema potvrdu te informacije, no poručio je da su radovi na deminiranju šume Đergaj naručeni "upravo iz razloga što je postojala osnovana sumnja da tamo postoje ljudski posmrtni ostaci". "Čak su nam i ljudi koji su ulazili u šumsko područje i sami donosili dijelove ljudskih kostiju, što je bio razlog zašto da zatražimo razminiranje Đergaja. S pirotehničarima je dogovoreno da, ako naiđu na posmrtne ostatke, sve to obilježe, zaštite i dojave nam", rekao je Grujić.









Objavio: www.glas-slavonije.hr

hrvace i maljkovo Spomen na devetoricu poginulih policajaca

2010_09_24_bogoslav_lukicPovodom skorog blagdana sv. Mihovila Arkanđela, nebeskog zaštitnika policije, u četvrtak je održana komemoracija devetorici pripadnika Policijske uprave Split koji su poginuli braneći Hrvatsku na području Maljkova i Hrvaca.
Kažimir Abramović, Zoran Bočina, Ivica Grubač, Bogoslav Lukić, Ante Škoko i Jakov Topić poginuli su 16. rujna 1991. u Maljkovu, u borbama s agresorima koje je vodio srpski zločinac Ratko Mladić. Ista zločinačka vojska koji dan poslije na području Hrvaca zarobila je i ubila Dušana Cvrlju, Mira Milanovića i Antu Radana.
U župnoj crkvi u Hrvacama za poginule policajce slavljena je sveta misa zadušnica. Komemorativna svečanost održana je kod spomenika u Hrvacama. Vijence i upaljene svijeće položila je rodbina, izaslanstva Policijske uprave Split koje je vodio načelnik Josip Bukvić, općine Hrvace s načelnikom Dinkom Bošnjakom, gradova i općina cetinskog kraja, udruga proizišlih iz Domovinskog rata i drugi. Na mjestu teških borbi i pogibije šestorice svojih pripadnika u Maljkovu vijence su položili i pripadnici Specijalne policije.








Objavio: www.slobodnadalmacija.hr

Apel udruge UZDOLJANI ZA SVOJE POGINULE:

2010_09_14_zrtva_iz_uzdolaMi, članovi udruge “Uzdoljani za svoje poginule”, rodbina i prijatelji poginulih, žitelji župe Uzdol, s ponosom i tugom čuvamo spomen na strašni zločin koji je izveden na svirep način u ranu zoru 14. rujana 1993. godin. Pripadnici Armije BiH, Samostalni Prozorski bataljun predvođeni zapovijednikom Enverom Buzom, po zamisli ratnog zločinca generala, danas poslanika u Parlamentarnoj Skupštini BiH, gosp. Sefera Halilovića, u hrvatskom selu Uzdol masakrirali su 29 civila i ubili 12 vojnika HVO, od toga troje maloljetne djece, popalili više desetaka kuća i gospodarskih objekata te oštetili i oskrnavili župnu crkvu. Za učinjeno ne/djelo ratnog zločina general Halilović je pohvalio i nagradio počinitelje pokolja na Uzdolu. Tako je zapovijednik Samostalnog Prozorskog bataljuna Enver Buza promaknut, a poraću zahvaljujući bivšim političkim moćnicima i predstavnicima tajnih službi sklonut na sigurno izvan BiH.

Zločin priznat od svih, a nitko nije odgovoran!!!

Predstavnici UN-a, pa i gosp. Alija Izetbegović prizano je grdne radnje pripadnika Armije BiH protiv civila na Uzdolu. Haaški sud u sramotno oslobađajućoj presudi generalu Haliloviću nedvojbeno je utvrdio da su pripadnici Armije BiH izvršili ratnih zločin protiv civilnog pučanstva i ratnih zarobljenika na Uzdolu te pozvao državne strukture BiH pronaći i procesuirati počinitelje. Politikanski i vješto konstruirani pristup državnih struktura i agencija prema zločinu na Uzdol ogleda se i u montirnoj šutnji koja traje već sedamnaest godina, tj. smišljenim izbjegavanjem procesuirati odgovorne za zločin na Uzdolu.

Nepravedna šutnja Suda BiH o masakru na Uzdolu!!!

Mi, žitelji Uzdola, rodbina poginulih tražimo da konačno prestane manipulacija, medijsko ignoriranje, državna šutnja, pogotovo sudske vlasti (odjela za ratne zločine), ne samo o zločinu na Uzdolu nego tražimo da se svaki zločin kazni jer je to jedini put opstanka i sigurne budućnosti u BiH. Iz pouzdanih izvora imamo saznanje da je istraga o masakru na Uzdolu završena. Već godinama čekamo i pitamo se zašto Sud BiH, Odjel za ratne zločine, u kojem sjede i neki međunarodni predstavnici ne procesuiraju nareditelje i izvršitelje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na Uzdolu. Ne želimo vjerovati da je moguće, još i danas, da pojedine osobe u Sudu BiH, sklanjanju ovaj predmet u latice, svjesno štiteći zločince koristeći se istom metodom kojom je skriven zapovijednik Enver Buza, najodgovorniji za zločin na Uzdolu.

Masakar nad civilima Uzdola je zločin protiv BiH!

Nevini civili na Uzdolu dali su svoj život u obrani suvereniteta BiH. Zato je nedvojbeno da je masakar na Uzdolu zločin protiv BiH. Stoga je u interesu BiH da se oni koji su činili zločin pravedno kazne kako bi se bosansko-hercegovačko društvo gradilo na istini i pravdi. Ne možemo prihvatiti kao normalno, kao europsku uljudbu, da oni koji su naređivali i ubijali danas kao heroji sjede u institucijama države čije su građane progonili i na svirep način ubijali.

Smišljena integracija zločinaca u državne strukture

Poražavajuće je, za cijelo bosansko-hercegovačko društvo, da ratni zločinac gosp. Sefer Halilović danas sjedi kao poslanik u Zastupničkom Dom Parlamentarne Skupštine BiH. Štoviše, imenovan je i predsjednikom Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava.

Tako sramotnom odlukom najveće predstavničko tijelo u Zemlji, omogućava, što je apsurdno, da onaj koji je rušio civilna i sakralna zdanja, naređivao i vodio akcije, a samo u akciji “Neretva93” pod njegovim zapovijedanjem ubijeno više od sto nedužni civila, nadzire kako se obnavljaju, i od njega, porušeni objekti te neizravno nadgleda povratak onih koje je i sam progonio. Njegovo imenovanje je najgori oblika rušenja digniteta državnih institucija, zločin protiv pomirenja i pravedne budućnosti naroda u BiH. Onaj koji je u ratu nepoštivao, rušio i ljudske i božanske, i naravne i nenaravne zakone, ne može u miru braniti, poštivati ni državne zakone.

Nedužnim civilnim žrtvama Uzdolu institucije BiH-e uskratile pravo na istinu, pravdu i zadovoljštinu???!!!

Pozivamo sve državne strukture, sve nevladine udruge, elektronske i pisane medije, međunarodne predstavnike da svaki zločin bude imenovan pravim imenom, svaki nareditelj i izvršitelj zločina protiv civilnog stanovništva bude pravedno kažnjen.

Mi, žitelji Uzdola, nećemo prestati tražiti da se da se konačno utvrdi istina o zločinu na Uzdolu. BiH, njezine institucije ukoliko žele opstati moraju vratiti dostojanstvo nevinim žrtvama a ne manipulacijom pojedinih njezinih (državnih) predstavnika prekrivati zločince dopuštajući im da mirno rade integrirajući se strukture same države, jer je to najlakši način zaštite i vještog izbjegavanja vlastite odgovornosti za počinjena ratna zlodjela!


Kazimir Zelnika, predstavnik udruge “Uzdoljani za svoje poginule”

Uzdol 1993.-2010.

2010_09_13_uzdolU utorak, 14. rujna na blagdan Uzvišenja Svetog Križa na Uzdolu će se obilježiti 17. obljetnica pokolja kojeg su počinili pripadnici prozorskog bataljuna iz sastava tzv. Armije BiH. U ranim jutarnji satima 14. rujna 1993. upadaju u Uzdol, ubijaju i kolju sve što se kretalo. Uz ubojstva, pljačkaju, a potom pale kuće i gospodarske objekte.
U svome krvavom piru u nekoliko sati ubili su 29 civila i 12 vojnika HVO. Komemoracija  za uzdolske žrtve započet će  u 10:30 polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen-obilježja s imenima pobijenih. Nakon polaganja vijenaca, u 11:00 bit će služena sv. misa koju će predvoditi fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkog insituta za kulturu mira. Nakon mise, u Memorijalnom centru bit će molitva (opijelo) za sve pobijene.








Objavio: www.rama-prozor.info

Pokolj u Četekovcu 4. rujna 1991.

2010_09_04_cetekovacPokolj u Četekovcu je bio ratni zločin kojeg su počinile snage srpskog agresora u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima kod Podravske Slatine početkom Domovinskog rata, na dan 3. i 4.. rujna 1991.
Postrojbe srpskog agresora su ubile 21 civila, od toga 16 muškaraca i 5 žena.
Tijela poginulih su nađena na pragovima i po dvorištima.
Dob ubijenih je varirala, od 18 do 91 godine. Najstarije žrtve su bile žene (sve starije od 60 godina).
Rane na tijelima 19 ubijenih su odgovarale onima nastale vatrenim oružjem kada se hitci ispale iz puške sa veće daljine, s time da su metci ispaljeni odostraga i/ili bočno od tijela.
Jedan ubijeni je umro od dvije ubodne rane, koje su bile i jedine rane na tijelu.
Tijelo jedne ubijene osobe je bilo u velikom postotku pougljenjeno, tako da se nije moglo dobro procijeniti uzrok smrti, odnosno je li ubijeni bio živ kada je tijelo zapaljeno.
Zločinci nisu kažnjeni, a neki su nagrađeni (obnovljene kuće, poticaji,...). Vrijeme je za istinu!



Sjećanje na pobijene Hrvate Grabovice 1993. godine

Grabovica: 9. rujna obilježavanje 17. godišnjice stradanja

Udruga hrvatskih stradalnika "Grabovica '93", u četvrtak 9. rujna obilježit će 17. godišnjicu stradanja Hrvata civilnih žrtava Domovinskog rata iz Grabovice, koji su ubijeni od strane pripadnika Armije BiH. Prigodom obilježavanja na mjesnom groblju u Grabovici za sve ubijene civile bit će služena sveta misa u 16 sati, nakon čega će biti upriličeno polaganje vijenaca na Spomen obilježju civilnim žrtvama Domovinskog rata Grabovice, priopćeno je iz Organizacijskog odbora za obilježavanje obljetnice.

Obilježena 17. obljetnica stradanja 18 hrvata na Busovačkim stajama

2010_06_16_Busovaca-PanoramaIz Busovače je 14. lipnja krenuo konvoj za Sebešić po hranu za busovačke građane. Tome konvoju priključile su se i neke izbjeglice iz raznih krajeva, čak iz Brčkog, da bi prebjegle u Hrvatsku. Svi su teškom mukom došli na Busovačke staje da bi se odmorili, okrijepili i konje nahranili pa nastavili putovanje.
Na Busovačkim stajama dočekala ih je zasjeda vojnika Armije BiH. U ranu zoru 15. lipnja počelo je jaka pucnjava po konvoju, a pucalo se iz tromblona, minobacača i automatskih pušaka. Čulo se zborsko pjevanje arapskih pjesama uz stravične povike "Allahu ekber", a pozivali su nas s "ustaše, predajte se ionako ćemo vas pobiti". Jedna svjedokinja je izjavila da je tada pred njezinim licem bila blijeda slika iz Vijetnama. Ljudi su ubijani, krvarili, a nitko im nije mogao pomoći, neki su gorjeli u zapaljenim stajama
Taj dan prije točno 17 godina na Busovačkim stajama poginulo je 18 hrvata. Kao svake tako i ove godine, veliki broj građana se okupi kod spomen obilježja položi vijence upali svijeće i pomoli se Bogu za sve poginule hrvate, a posebno za 18 ljudi koji su poginuli toga dana na Busovačkim stajama.
U utorak, 15. Lipnja pored svih udruga proisteklih iz domovinskog rata, ratnih zapovjednika, ministara i visokih državnih dužnosnika te hrvatskih političkih stranaka vijenac je položilo i predsjedništvo HDZ-a BiH na čelu sa Dr. Draganom Čovićem.
Misu je predvodio mjesni župnik fra Hrvoje Radić, na koncu mise fra Marko je nazočnima prenio pozdrave gospodina Darija Kordića.








Objavio: www.hercegbosna.org

NA RUDNIKU ODANA POČAST BRANITELJIMA

2010_06_07_lipanjske_zoreOsamnaesta obljetnica oslobodilačke vojne akcije “Lipanjske zore” svečano je obilježena jučer i u mostarskom naselju Rudnik.
Odana počast
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježju za poginule hrvatske branitelje kod crkve Svete Barbare u ovom naselju, odana je počast svim ljudima koji su izgubili život u borbi protiv agresorskih snaga. Tu je se okupila skupina branitelja koji su preživjeli u oslobodilačkoj akciji “Lipanjske zore”, kao i nekoliko ljudi koji nisu bili branitelji, ali su željeli iskazati poštovanje i zahvalnost stradalim junacima ovoga grada. Oni su prije osamnaest godina nesebično žrtvovali sebe kako bi oslobodili Mostar, te kako bi danas ljudi imali slobodu. Vijence su, na spomen-obilježju na Rudniku, položili Organizacijski odbor manifestacije “Lipanjske zore 1992. - 2010.”, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te izaslanstvo Hrvatske stranke prava (HSP) BiH. Nakon svečanog polaganja vijenaca na Rudniku, počast stradalim hrvatskim braniteljima odana je i u Orlacu, kao i u Raškoj Gori.
Manifestacija se nastavlja
Obilježavanje osamnaeste godišnjice Lipanjskih zora nastavlja se već danas kada će se upriličiti svečano polaganje vijenaca ispred spomen kapelice na Kovačinama. Nakon toga neće slijedi jedna kratka pauza do subote 19. lipnja kada će biti priređen iznimno bogat program. Toga dana najprije će u 10 sati biti upriličeno polaganje vijenaca na spomen-obilježju na putu za Rujište. U 19 sati slijedi sveta misa u crkvi Presvetog Srca Isusova u Potocima, nakon koje će biti položeni vijenci i kod te crkve.
U noćnim satima bit će organizirana velika fešta na igralištu kod škole u naselju Vojno. Središnja manifestacija bit će upriličena u utorak 22. lipnja, a započeti će u 19 sati svetom misom u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Potom će u 20 sati biti položeni vijenci na Trgu hrvatskih velikana ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.







www.dnevni-list.ba

Malo o Udbini

Krbavski KrižGradić Udbina je uništen od Partizana 1942. godine, a hrvatsko stanovništvo raseljeno (etničko čišćenje od strane jugokomunista). Prema popisu stanovništva iz 1910. godine Udbina je imala 1.475 stanovnika od čega 1.237 Hrvata i 231 Srbina. Nakon Drugog svjetskog rata podignuto je novo naselje s pretežno srpskim stanovništvom, iako je ostalo i nekoliko hrvatskih obitelji. Brojnim, prije rata većinskim Hrvatima, nije bio dopušten povratak nakon Drugog svjetskog rata.